TÜV IFS
Poljoprivredni proizvodi
Soja
Soja (Glycine max (L.) Merr.) je biljna vrsta koja pripada familiji Fabacea – zrnenih mahunjača (po ranijoj klasifikaciji Leguminosae).

Centar porekla soje je Kina. Prvi istorijski pisani navodi o soji potiču iz 3000. godine p.n.e. Početkom nove ere, soja se širi na teritorije južne Kine, Koreje i Japana koji se smatraju sekundarnim centrima porekla. Razvojem pomorskog saobraćaja u 18. veku nove ere, soju polako upoznaju druge civilizacije i pojavljuje se u botaničkim baštama u Evropi i Americi. Smatra se da je soju u Ameriku doneo Bendžamin Frenklin. Novija istorija soje počinje u 19. veku u Americi odakle započinje širenje po celom svetu i soja zauzima značajno mesto u modernoj poljoprivredi.

Za svoj izvanredno veliki privredni značaj soja može da zahvali prvenstveno hemijskom sastavu svoga semena. Ono ima visok sadržaj belančevina 24-55%, a sadržaj ulja iznosi 17-24%. Pored ovoga, ono sadrži oko 20% bezazotnih ekstraktivnih materija. Njene belančevine su po svom aminokiselinskom sastavu i po svarljivosti veoma bliske belančevinama animalnog porekla. Od ukupne količine belančevina 70-90% je rastvorljivo u vodi. Sojino ulje ne spada u grupu visokokvalietnih ulja (kao maslinovo i suncokretovo), te se koristi kao sirovina za dalju preradu. Seme soje je bogato vitaminima. Ima dosta visok sadržaj provitamina A i vitamina B1, B2, a pored ovoga i vitamina C, D, E i K.

Seme soje predstavlja izvanredno kvalitetnu ljudsku hranu. Pored neposrednog korišćenja u ishrani, soja se koristi i kao veoma važna sirovina u prehrambenoj industriji. Sojine belančevine i ulje imaju dosta široku primenu i u drugim granama industrije: industriji guma, boja, lakova, lepkova, farmaceutskoj industriji i dr. Sve je popularnija sirovina za biodizel. Ima izuzetno velik značaj i u ishrani domaćih životinja. Njen značaj u ishrani stoke raste uporedo sa povećanjem nedostatka u animalnim belančevinama u ishrani stoke, a posebno u industrijskoj proizvodnji koncentrovane stočne hrane.

Proteini soje čine oko 2/3 svetske proizvodnje biljnih proteina dok 1/3 biljnih ulja potiče od soje.

Soja se na poljoprivrednom zemljištu DTD Ribarstva uzgaja na površini od 105 ha na kojim se postižu izvanredni prinosi.