- O nama
- Proizvodni program
- Kutak za potrošače
- O ribi - riba u ishrani
- Vrste riba
- Recepti
- Kanape od humusa sa grilovanim povrćem
- Čorba od amura
- Fileti oslića panirani u pivu
- Losos sa kukuruznim brašnom
- Morski plodovi na mediteranski način
- Panirani gambori u prelivu od jogurta
- Pastrmka punjena šampinjonima
- Podvarak sa dimljenim šaranom
- Pečena škarpina u belom vinu
- Riblji paprikaš
- Prebranac sa dimljenim tolstolobikom
- Šaran na vojvođanski način
- Šaran u bešamel sosu
- Tolstolobik sa sosom od paradajza
- Tuna sa četiri vrste bibera
- Đuveč od somovine
- Najčešće postavljana pitanja
- Pitajte, komentarišite
- Press kutak
- Kontakt
Soja
Soja (Glycine max (L.) Merr.) je biljna vrsta koja pripada familiji Fabacea – zrnenih mahunjača (po ranijoj klasifikaciji Leguminosae).
Centar porekla soje je Kina. Prvi istorijski pisani navodi o soji potiču iz 3000. godine p.n.e. Početkom nove ere, soja se širi na teritorije južne Kine, Koreje i Japana koji se smatraju sekundarnim centrima porekla. Razvojem pomorskog saobraćaja u 18. veku nove ere, soju polako upoznaju druge civilizacije i pojavljuje se u botaničkim baštama u Evropi i Americi. Smatra se da je soju u Ameriku doneo Bendžamin Frenklin. Novija istorija soje počinje u 19. veku u Americi odakle započinje širenje po celom svetu i soja zauzima značajno mesto u modernoj poljoprivredi.
Za svoj izvanredno veliki privredni značaj soja može da zahvali prvenstveno hemijskom sastavu svoga semena. Ono ima visok sadržaj belančevina 24-55%, a sadržaj ulja iznosi 17-24%. Pored ovoga, ono sadrži oko 20% bezazotnih ekstraktivnih materija. Njene belančevine su po svom aminokiselinskom sastavu i po svarljivosti veoma bliske belančevinama animalnog porekla. Od ukupne količine belančevina 70-90% je rastvorljivo u vodi. Sojino ulje ne spada u grupu visokokvalietnih ulja (kao maslinovo i suncokretovo), te se koristi kao sirovina za dalju preradu. Seme soje je bogato vitaminima. Ima dosta visok sadržaj provitamina A i vitamina B1, B2, a pored ovoga i vitamina C, D, E i K.
Seme soje predstavlja izvanredno kvalitetnu ljudsku hranu. Pored neposrednog korišćenja u ishrani, soja se koristi i kao veoma važna sirovina u prehrambenoj industriji. Sojine belančevine i ulje imaju dosta široku primenu i u drugim granama industrije: industriji guma, boja, lakova, lepkova, farmaceutskoj industriji i dr. Sve je popularnija sirovina za biodizel. Ima izuzetno velik značaj i u ishrani domaćih životinja. Njen značaj u ishrani stoke raste uporedo sa povećanjem nedostatka u animalnim belančevinama u ishrani stoke, a posebno u industrijskoj proizvodnji koncentrovane stočne hrane.
Proteini soje čine oko 2/3 svetske proizvodnje biljnih proteina dok 1/3 biljnih ulja potiče od soje.
Soja se na poljoprivrednom zemljištu DTD Ribarstva uzgaja na površini od 105 ha na kojim se postižu izvanredni prinosi.
Centar porekla soje je Kina. Prvi istorijski pisani navodi o soji potiču iz 3000. godine p.n.e. Početkom nove ere, soja se širi na teritorije južne Kine, Koreje i Japana koji se smatraju sekundarnim centrima porekla. Razvojem pomorskog saobraćaja u 18. veku nove ere, soju polako upoznaju druge civilizacije i pojavljuje se u botaničkim baštama u Evropi i Americi. Smatra se da je soju u Ameriku doneo Bendžamin Frenklin. Novija istorija soje počinje u 19. veku u Americi odakle započinje širenje po celom svetu i soja zauzima značajno mesto u modernoj poljoprivredi.
Za svoj izvanredno veliki privredni značaj soja može da zahvali prvenstveno hemijskom sastavu svoga semena. Ono ima visok sadržaj belančevina 24-55%, a sadržaj ulja iznosi 17-24%. Pored ovoga, ono sadrži oko 20% bezazotnih ekstraktivnih materija. Njene belančevine su po svom aminokiselinskom sastavu i po svarljivosti veoma bliske belančevinama animalnog porekla. Od ukupne količine belančevina 70-90% je rastvorljivo u vodi. Sojino ulje ne spada u grupu visokokvalietnih ulja (kao maslinovo i suncokretovo), te se koristi kao sirovina za dalju preradu. Seme soje je bogato vitaminima. Ima dosta visok sadržaj provitamina A i vitamina B1, B2, a pored ovoga i vitamina C, D, E i K.
Seme soje predstavlja izvanredno kvalitetnu ljudsku hranu. Pored neposrednog korišćenja u ishrani, soja se koristi i kao veoma važna sirovina u prehrambenoj industriji. Sojine belančevine i ulje imaju dosta široku primenu i u drugim granama industrije: industriji guma, boja, lakova, lepkova, farmaceutskoj industriji i dr. Sve je popularnija sirovina za biodizel. Ima izuzetno velik značaj i u ishrani domaćih životinja. Njen značaj u ishrani stoke raste uporedo sa povećanjem nedostatka u animalnim belančevinama u ishrani stoke, a posebno u industrijskoj proizvodnji koncentrovane stočne hrane.
Proteini soje čine oko 2/3 svetske proizvodnje biljnih proteina dok 1/3 biljnih ulja potiče od soje.
Soja se na poljoprivrednom zemljištu DTD Ribarstva uzgaja na površini od 105 ha na kojim se postižu izvanredni prinosi.